Nebeski sat

Pozabavimo se sada onim što samo vedsko znanje govori o svojoj starosti i podrijetlu. Najprije još malo o vremenu i o tome kako bez materijalnih dokaza možemo utvrditi o kojem razdoblju govori neki spis, izvorno se ne radi o “spisu”, dakle o nečemu napisanom. Kad je bilo govora o piramidama u Gizi, spomenuo sam precesiju proljetne ravnodnevnice. Radi se o pojavi koja nastaje zbog toga jer je Zemljina os nagnuta za 23’5 stupnjeva i kružno se kreće opisujući u svemiru zamišljeni stožac sa središtem u Zemljinom središtu i rubovima koje opisuje zamišljeni produžetak osi. To kretanje je sporo 25920 godina za puni krug, po trenutnim saznanjima (pod uvjetom da se brzina kretanja cijelo to vrijeme održava kakva je sada), ali prema nekim drugim izvorima koji su mi dostupni (a koji nisu znanstveni) duljina jednog kruga precesije mogla bi biti nešto duža, 27000 godina. U svakom slučaju radi se o dugom vremenskom razdoblju.