Hrana kao saveznik

Iako se medicina iz dana u dan sve više razvija i riješava stvari kako ni do prije desetak godina nismo mogli zamisliti, ljudi se ipak sve više okreću alternativi i prirodi. Vjerojatno zato što smo napokon spoznali da, uz sve što nam moderna medicina i farmakologija nude, postoje i mnoge vrste lijekova koje nam daje sama priroda a koji nam ne štete te ih možemo primjenjivati u različite svrhe. Pa, koja je to hrana bez koje ne možemo (odnosno ne bismo trebali) živjeti, što trebamo jesti a što izbjegavati? Danas kada je čovjek možda manje nego ikad u doticaju i u suživotu sa prirodom, opet može doći do svega iz prirode i to treba iskoristiti. Kada nam netko predloži prirodni antibiotik više ne trebamo provesti tri dana u šumi da ga pronađemo – dovoljno je otići do prve prodavaonice. Nije velik korak ali je za početak dovoljno; u potrazi za lijekom ponekad posjetiti trgovinu hranom umjesto ljekarnu. Evo četiri namirnice iz prirode koje su se pokazale učinkovitima u borbi protiv bakterija i virusa.

Priroda vs. farmakologija – prirodni antibiotici

Ulje origana je kralj prirodnih antibiotika. Njegova učinkovitost može varirati. Postoje dvije vrste origana: Origanum majorana i Origanum vulgare. Majorana se koristi kao kuhinjski začin, dok je vulgare taj koji krije moćna ljekovita svojstva. Važno je da origano kojeg odaberete bude od provjerenog proizvođača. Ulje origana eliminira 83% streptokoka, te 78% enterokoka koji su odgovorni za bakterijsku upalu grla, reumatsku groznicu, toksični šok sindrom, ciste i infekcije rana.

Ekstrakt lista masline

Ekstrakt lista masline je, kao drugi prirodni antibiotici, odličan antivirusni lijek. Ovo je odličanizbor kada djelovanje pojedinih mikroba nije potpuno poznato. Istraživači su otkrili da ekstrakt lista masline ima snažno djelovanje na jako velik broj mikroba. Također su ustanovili kako ekstrakt lista masline ima mogućnost čišćenja organizma od slobodnih radikala, koji su ključni pri starenju i obolijevanju. 

Češnjak

Češnjak je prirodni antibiotik s antivirnusnim i antifunginalnim svojstvima. Češnjak je odličan kao dodatak prehrani. Sadrži velike količine kalija i germanija, dva minerala koja su jako važni za zdravlje. Međutim, češnjak je najpoznatiji po velikim količinama sumpora koji uvelike ojačava imunitet i djeluje kao prirodni antibiotik. Stoga je krajnje vrijeme da, ukoliko već niste, započnete s grickanjem svježeg češnjaka ili ga barem koristite što više kao dodatak jelima. Vrlo je važno da što manje upotrebljavate češnjak u prahu jer on ne sadrži velik dio svojstava kojeg ima u svježem češnjaku.

Zeleni čaj

Jedna od najaktivnijih supstanci zelenog čaja je polifenol epigallocatechin gallate, za kojeg istraživanja tvrde da odlično djeluje protiv raznih bakterija u ustima, a za najbolje rezultate nezaslađeni zeleni čaj treba malo promućkati u ustima. Zeleni čaj posjeduje razna učinkovita svojstva, a jedno od tih je i smanjenje viška masnoće u tijelu, stoga ga preporučaju kao dodatak dijetama.

Hrana bez koje ne (smijemo) možemo!

Mnogi drevni spisi govore o tome da odabir, priprema i kombiniranje namirnica direktno utječe na naše zdravlje. Ovo su samo neke od brojnih namirnica koje nutricionisti preporučaju za svakodnevno konzumiranje. Bitno je znati da hrana koju unosimo u organizam ne služi ne samo da utažimo glad ili zadovoljimo jezik. Tradicionalna indijska medicina vezana uz prehranu Ayurveda tako na primjer govori o individualnosti prehrane i daje savjete za odabir namirnica prema tome kojem tjelesnom tipu pripadamo. Osim antibiotika smo tako spomenuli i hranu koju bismo obavezno trebali uvrstiti u prehranu. Evo samo par od mnoštva lako dostupnih namirnica bogatih tvarima koje naš organizam svakodnevno treba:

Bijeli grah – sadrži vlakna, kalij, magnezij i proteine. Štiti stanice od oštećenja koja mogu dovesti do raka. Grah se probavlja polako, pomaže zadržati normalne razine šećera u krvi. Osim toga, vlakna u grahu mogu smanjiti rizik od raka debelog crijeva.

Jabuke – sadrže antioksidanse i ukusna vlakna. Jedna jabuka tako sadrži 20 posto preporučenog dnevnog unosa vlakana. Jabuke smanjuju rizik od nekoliko vrsta raka, bolesti srca, astme, dijabetesa tipa 2 i moždanog udara.

Cimet – domaći začin pun antioksidanata, spojeva koji se bore protiv opasnih slobodnih radikala. Istraživanja su pokazala da vrlo mala količina cimeta (manje od pola žličice dnevno) pomaže sniziti šećer u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 2. Također smanjuje razinu ukupnog kolesterola u krvi, triglicerida i tzv. Loših masnoća.

Kelj – bogat je željezom, kalcijem, folnom kiselinom, vlaknima, kalijem i vitamina A, C i K. Antioksidansi koje sadrži pomažu zdravlju očiju i smanjuju rizik ob starosnih bolesti oka a vitamin A pomaže u borbi protiv infekcija i održava zdravu kožu. On također sadrži niz spojeva koji se bore protiv raka.

Leća – član obitelji mahunarki, leća je bogata topivim i netopivim vlaknima, proteinima, magnezijem, folnom kiselinom, željezom, kalijem, kalcijem, cinkom i raznim antioksidansima.

Orašasti plodovi – puni su vitamina E, selena, magnezija, bakra, kalija, omega 3 masne kiseline, proteina, vlakna, zdrave mono i polinezasićene masti. Brojni spojevi u orasima pomažu sniziti kolesterol i krvni tlak, poboljšati funkciju krvnih žila, smanjuju upale i sprječavaju krvna zrnca da se lijepe za stjenke krvnih žila. Lješnjaci stabiliziraju šećer u krvi i mogu pomoći smanjiti rizik od razvijanja dijabetesa tipa 2.

Naranče – samo jedna naranča srednje veličine sadrži 130 posto vitamina C. Vitamin C pomaže u borbi protiv raka, jača imunološki sustav, zacjeljuje rane, održava zdravlje kože, desni i vezivnog tkiva. Ostali super agruma su grejp, klementine, mandarine.

Od samog početka svog postojanja čovječanstvo koristi hranu kao lijek. Pravilno se hraniti je opet in Na žalost, u modernom je društvu prehrana prilično zapostavljena pa jedemo na brzinu i propuštamo obroke, a za pripremu njihovu pripremu koristimo često krive namirnice. Ipak, sve više ljudi počinje shvaćati važnost pravilne prehrane i traži informacije o tome kako poboljšati svoje zdravlje uz pomoć hrane. Došli smo u doba kada smo prepoznali važnost zdravlja, kao i relativno lagan način kako ga sačuvati i popraviti. Tako se o zdravoj hrani sve više priča, piše se sve više knjiga, sve se više proučava hranjivost i benefiti pojedinih namirnica, a čovjek se napokon počeo iskreno zanimati za ono što unosi u svoje tijelo. Trebalo je proći puno vremena da nam poslovica U zdravom tijelu zdrav duh ponovno počne nešto značiti. Ipak, složiti će se svi, bolje ikad nego nikad!