Krediti u eurima ili kunama

Jesu li bolji krediti u eurima ili kunama?

Ako je došao trenutak da ste primorani uzeti kredit, bilo stambeni, ili pak neki nenamjenski, ili su vam jednostavno potrebni brzi krediti, vjerojatno ćete se suočiti s ovim pitanjem: Jesu li bolji krediti u eurima ili kunama? U narednim poglavljima ćemo pokušati odgovoriti na to, ni malo jednostavno pitanje. Kad su u pitanju krediti u eurima ili kunama, obje valute imaju svoje prednosti i nedostatke. Kao što ste već primjetili, kunski krediti su zbog valutnog rizika bili skuplji nego strani krediti. Uspkos tomu, statistički gledajući hrvati su se više zaduživali u domaćoj valuti nego stranoj. To se međutim izmijenilo, pa HNB-ovi podaci pokazuju da su kunski krediti iznosili 46 posto dok su krediti s valutnom klauzulom iznosili 54 % ukupnih kredita. Pitanje koje si postavljate jest zašto uopće uzeti kunski kredit koji ima više kamate nego krediti u eurima, a za koje je kuna ionako vezana, i s obzirom da se radi o valuti na koju će hrvatska uskoro preći? Po svemu ispada da ono zlatno pravilo: “zadužuj se u valuti u kojoj primaš plaću” možda više nije toliko relevantno.

Krediti u eurima ili kunama – prednosti i nedostaci obje valute

Dakle kao što smo zaključili, kad su u pitanju krediti u eurima ili kunama, potonji su skuplji jer nose određeni valutni rizik. Ako ste se ipak odlučili za kredite u kunama, vjerojatno vas zanima kak će biti postupak konverzije kada euro postane platežna valuta u RH. Prema odgovoru HNB-a, nakon što se uvede euro, krediti u kunama će ostati na stazi. Novčani krediti obračunati u kunama će se konverzirati u eure bez naknade, po fiksnom tečaju po kojemu su se do tada obračunavali. Tako opisana konverzija će se dogoditi sama od sebe na dan uvođenja eura. Stoga vas ne treba brinuti što će se dogoditi s vašim kunskim kreditom kad se uvede euro. Stvar o kojoj također trebate voditi računa kada su u pitanju krediti u eurima ili kunama je sljedeći: Ako imate kredit u jednoj valuti i želite ga konvertirati u drugu valutu, trebat će se ponovno procijeniti vaša kreditna sposobnost, zbog valutnog rizika kao novog faktora u vašem kreditnom odnosu koji nije postojao prije.

Krediti u eurima ili kunama i strah od kunske štednje

Kao što smo spomenuli u prvom poglavlju, statisički gledano, krediti u stranim valutama, ponajprije eurima, premašuju ukupne kredite u kunama. To dovodi do zaključka da, kada su u pitanju krediti u eurima ili kunama, građani u velikom broju uzimaju kredite u eurima. Za euro se opravdano zaključuje da je to stabilna valuta, a i krediti u eurima su uvijek povoljniji. Uspros rečenom, HNB održava stabilnost tečaja valute prema euru brojnim mehanizmima, te unazad nekoliko godina kuna je jako stabilna valuta. Mogući faktor koji utječe na odluku građana da uzimaju kredite u eurima jest strah od posljedice uvođenja eura kao valute u RH. Iako guverner HNB-a predviđa da će se euro uvesti već 2023. godine, takva predviđanja treba uzeti sa zadrškom jer Hrvatska i dalje ne zadovoljava sve kriterije koji su potrebni za uvođenje eura (svega dva od pet). Zaključno, kada su u pitanju krediti u eurima ili kunama, u odluci ne možete previše pogriješiti, pa stoga možda bolje pratiti nižu kamatnu stopu i uzeti kredit u eurima, znajući da će ta valuta ionako biti službena valuta RH.