Što je emotivna osjetljivost

Ljudi vole davati drugima savjete da ne budu ono što jesu. Jedan od najčudnijih savjeta, ako se to uopće može tako nazvati, jest nemoj biti osjetljiv(a) kao da je briga neka radnja koja se može obustaviti po želji. Pod osjetljivošću ovdje podrazumijevamo osjetljivost na stresne podražaje: hipersenzitivnost, ranjivost ili neotpornost na stres. Emotivno osjetljive osobe su svijesne svake sitnice u bilo čemu, pa im je teško donijeti odluku, brinu se oko svega ( kako se drugi osjećaju, kako su postupili, jesu li nešto trebali ili nisu trebali napraviti). Ali, zato što sve detaljno analiziraju i razmišljaju i o najmanjoj sitnici, cijenjeni su i traženi radnici, dobro se snalaze u timskom okruženju. Prema znanstvenim istraživanjima svaka peta osoba je osjetljiva osoba, što znači da osjetljive osobe spadaju u manjinu. Kritika je za njih nešto što ih pogađa više od ičeg. Emocionalno sjetljiva osoba napravit će sve kako bi izbjegla kritiku i kako ju ne bi čula. Takve osobe najčešće dolaze do izražaja u lošim situacijama, kada se ističu sa svojim osjećajima više od drugih. Oni prvi primjete sve promijene i sve detalje na nekoj osobi ili u nekoj prostoriji, teško će im bilo što promaknuti. Često plaču, te im je dovoljan mali poticaj da suze krenu. Ne vole gledati teške i tužne filmove koji su puni nasilja, jer takve scene jedva gledaju zbog svoje osjetljivosti. Jednako tako bježe i od horor filmova, koji ih kad ih pogledaju, prate još dugo vremena. Ako emocionalno osjetljiva osoba doživi puno negativnih iskustava, može postati sklona depresiji i anksioznosti. Ali to ne znači da to čeka svaku osjetljivu osobu. Zbog ranjivosti na stres teško im je pronaći srodne duše koje su obzirne i u čijem se društvu mogu osjećati spokojno. Ne radi se o tome da im je ego velik, već sasvim obrnuto, njihov je ego mali i krhak.