Artičoka

Artičoka

Artičoka raste na Mediteranu, na području južne Europe te na Karibima. Ova biljka iz porodice glavočika raste do dva metra visine, a njezini su cvjetovi upadljive ljubičaste boje. Konzumirali su je još stari Egipćani, u čijim je grobnicama pronađena na crtežima, dok je Rimljanima i Grcima služila za poticanje plodnosti. Bogata je, među ostalim, folnom kiselinom, vitaminima C, K i B, kao i antioksidansima i mineralima. No, važno je znati kako se njeni najljekovitiji sastojci nalaze van srca, dijela koji se obično konzumira u jelima. Artičoka čisti i snaži jetru, regulirajući njen rad. Poznato je i da odstranjuje masnoće te snižava razinu kolesterola u krvi. Uz to, vjeruje se da sprječava zakrečenje žila i moždani udar, kao i da pomaže kod astme i reume. Ubrzava oporavak nakon žutice i ublažava tegobe sa žučnim kamencem. Može djelovati i kao diuretik, a vrlo je korisna i za bubrežne bolesnike.
Listovi artičoke beru se u vrijeme cvjetanja te potom suše na suhom i vrlo toplom mjestu. Takvi sušeni listovi ili podanci koriste se kao gorčina pri izradi likera. Osim u jelima, artičoka se može konzumirati i kao sok, bez obzira je li kuhana ili sirova. Uz to, od nje se često pripravlja tinktura ili pak čaj. Za pripremu čaja potrebno je prstohvat sušenog lišća preliti s dva decilitra kipuće vode, pa nakon petnaest minuta procijediti i popiti.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Pregled svih savjetnika
         
Ocjena: 4.6 / 5 (445 ocjena)