Rasvjetljavanje i istraživanje

Često se može činiti da nesvjesne događaje iz snova doživljavate samo dok spavate. Svake noći utonete u svijet snova koji s lakoćom stvorite, a onda zazvoni budilica, požurujući vas da onako sneni kročite u stvarnost budnog života. Ali sanjanje ne prestaje sa zvonom budilice jer vaše nesvjesno nastavlja obasjavati okolinu, premda toga niste svjesni. Nesvjesni reflektor osvjetljava tajne svih vrsta, no ono što vidite katkad se čini zamršeno i zbunjuje. Možda mislite da je lakše ne obazirati se na pronicavost i neodređenost nesvjesnog i samo se usredotočiti na ono što jasno vidite i svjesno spoznajete. Premda im nastojite zatvoriti vrata, nesvjesne spoznaje neprestano prodiru u vašu svijest, dajući vam djeliće i kratke bljeskove cjelovitije slike života, kao da na neugođenom televizoru odjedanput zabljesne vaša najdraža emisija. Nerijetko se čini da ti iznenadni bljeskovi i sretno otkriveni djelići u sebi nose važne poruke pa je lako pretjerano se usredotočiti na traženje smisla u njima. To ćete, pak, najlakše i najprirodnije postići tako da shvatite priče koje stvarate u snovima. Umjesto da nesvjesne bljeskove istražujete služeći se intuitivnom sviješću, možda ih pokušate racionalno objasniti svjesnim umom. To svođenje u razumske granice priječi vam da sagledate cjelovitu sliku. To je kao da pokušavate dati smisao svijetu iz svojeg doma vireći kroz ključanicu, umjesto da otvorite vrata i iziđete. Na prvi je pogled lakše ostati unutar četiri zida, u prividnoj sigurnosti logičnog zaključivanja i objektivnosti, no to će vas spriječiti da proniknete u svijest o snovima. Ipak, neki ljudi imaju hrabrosti iskoračiti u nesvjesno pa svojim bogatijim poimanjem otkrivaju važne spoznaje o sebi i svijetu koji ih okružuje. Albert Einstein sanjao je 1895. kako se sanjka niz snijegom prekriven brijeg na zraci zvjezdane svjetlosti. To mu je nadahnuće pomoglo da na svjetlo dana iznese teorzju relativnosti. Poslije je primijetio: “… dar sanjanja bio mi je važniji od dara za upijanje svjesnog znanja”. Obogaćujući svjesno poimanje slikama iz snova, Einstein je postao pravi znanstveni vizionar. Takvi vizionari, otvoreni prema događajima poteklima iz nesvjesne svijesti, najveća su dostignuća znanosti i tehnologije doslovno izumili u snovima. Orville i Wilbur Wright sanjali su leteće bicikle. Svoju su viziju ostvarili na vjetrom išibanom pijesku Kitty Hawka, pretvorivši snove u letove prvim motoriziranim zrakoplovom. Fizičar Niels Bohr, dobitnik Nobelove nagrade, razvio je svoj model atoma vođen lucidnim snom u kojem je sjedio na Suncu, a svi su planeti fijukali oko njega po zasebnim stazama. Organski kemičar Friedrich Kekule u snu je otkrio ustroj benzena. Nakon što je objavio svoje otkriće, pozvao je kolege znanstvenike da “nauče sanjati”.